Psihijatar Stanislav Grof (rođ. 1931.g.) je čitavu svoju profesionalnu karijeru posvetio istraživanjima proširenih stanja svijesti koje je nazvao holotropskim (od grčkih riječi „holos“ i „trapein“ što bi u prijevodu značilo kretanje prema cjelovitosti). Pridavao im je veliku važnost jer je smatrao kako ona imaju iscjeljujući, transformativni i evolucijski potencijal.
Holotropskim stanjima je nazvao specifičnu transformaciju svijesti koju karakteriziraju promjene u percepciji, intenzivne i često neuobičajene emocije te duboke promjene u misaonim procesima. Ta stanja svijesti često su popraćena nizom intenzivnih psihosomatskih manifestacija i neuobičajenih načina ponašanja. Stanje svijesti je promijenjeno ali nije oštećeno kao u npr. deliriju. Emocije su u tim stanjima puno šire od uobičajenog spektra emocija u svakodnevnom životu. Uvidi do kojih možemo doći mogu biti filozofske, metafizičke ili duhovne prirode.
Jedan od glavnih doprinosa psihijatra Stanislava Grofa razumijevanju ljudske psihologije jest to što je on navedeno radikalno proširio te ponudio novu kartografiju psihe. Naime osim biografske razine on je ponudio još dvije nove razine: perinatalnu i transpersonalnu. Te dvije nove razine psihe temelje se na nekoliko tisuća kliničkih ispitivanja terapeutskih potencijala izmijenjenih stanja svijesti.
Perinatalna razina psihe odnosi se na intenzivne fizičke senzacije i emocije koje su povezane sa porodom: intenzivna bol u različitim dijelovima tijela, osjećaj gušenja, osjećaj tjeskobe, beznađa i intenzivnog bijesa. Naime osobe koje se nalaze u proširenim/holotropskim stanjima svijesti ponekad dođu u kontakt sa perinatalnom razinom psihe koja u sebi sadržava iskustva vezana uz vlastiti porod. Uz navedeno, taj dio psihe također sadrži bogati spektar korespondirajućih simboličnih slika koje se odnose na teme rođenja, smrti, seksa i nasilja.
Transpersonalna razina se odnosi na iskustva koja transcendiraju uobičajena osobna ograničenja tijela i ega. Ta iskustva proširuju osjećaj osobnog identiteta tako što uključuju elemente vanjskog svijeta i drugih dimenzija realiteta.
Postoje dvije kategorije transpersonalnih iskustava:
1. Autentična iskustvena identifikacija sa drugim ljudima, životinjama, biljkama i drugim aspektima prirode i kozmosa.
2. Iskustvena identifikacija sa onime što je C.G. Jung nazvao kolektivnim nesvjesnim. Odnosi se na iskustva naših predaka tj. kolektivno sjećanje koje sadrži cijelo povijesno i kulturološko nasljeđe čovječanstva. Taj dio psihe sadrži i arhetipove – iskonske organizacijske principe naše psihe. U holotropskim stanjima sadržaj kolektivnog nesvjesnog postane dostupan svjesnom iskustvu.
Navedena iskustva pokazuju da se granica između individualne psihe i ostatka kozmosa može transcendirati. Osobe nakon takvih iskustava često prođu kroz duboke promjene u razumijevanju postojanja i prirode stvarnosti.
